EKSPERTI JUTARNJEG RAZBILI JOŠ JEDAN IZBORNI MIT Nije točno da u urbanim sredinama uvijek pobjeđuje SDP, a u ruralnim HDZ!

Jutarnji.hr Izborna matematika

Piše: Vuk Vuković

Jedan od učestalijih argumenata koji se provlače u javnosti prilikom analiza izbornih rezultata odnosi se na razlike u glasačkim preferencijama između urbane i ruralne Hrvatske, odnosno između gradova i manjih mjesta. Tako je prisutan stav da desne političke opcije pobjeđuju u manjim, pretežito ruralnim, sredinama, dok lijeve pobjeđuju u gradovima, odnosno urbanim sredinama.

Razlike po regijama

Najčešće se te tvrdnje iznose nakon lokalnih izbora gdje se naglašavaju SDP-ove pobjede u gradovima, a HDZ-ove u manjim općinama. Primjerice, nakon lokalnih izbora 2009. tadašnja predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor istaknula je: “Imali smo osam župana, sada ih imamo 10, imali smo 210 općina, sada imamo načelnike u 232 općine, imali smo 59 gradova, a sada samo dva manje”, na što se nadovezao tajnik stranke Ivan Jarnjak: “Nisu Hrvatska samo četiri velika grada pa da se samo tu broje rezultati, već su to sve one male sredine u kojima je naš blok, dakle, HDZ s partnerima ostvario uspjeh”, dok je SDP poslao poruku: “Gradovi su naši, idemo na selo. Desni centar je imao 84 grada, a sada ih ima 67, a lijevi ih je blok imao 34, a sada ih ima 46”. Isti se zaključak nametao nakon prvog kruga posljednjih predsjedničkih izbora gdje se isticala Josipovićeva “pobjeda u urbanim sredinama” i dominacija Grabar-Kitarović “u županijama i manjim mjestima”.
Takve su ocjene temelje, prije svega, na individualnoj percepciji s obzirom na učestalost ponavljanja pojedinačnih slučajeva. Primjerice, dominacija SDP-a u Zagrebu i Rijeci, a dominacija HDZ-a u Lici i Dalmatinskoj zagori često se ističu kao dokazi koji potvrđuju navedenu konstataciju. No, analiza izbornih rezultata po svim mjestima Hrvatske, u zadnja četiri parlamentarna izborna ciklusa, četiri lokalna, dva predsjednička i jednim EU izborima, pokazuju da izborne preferencije nisu određene stupnjem urbaniziranosti, promatrajući rezultate na razini Hrvatske. Naravno da u određenim regijama Hrvatske postoje razlike. Tako u izbornim jedinicama koja su uporišta jedne od dvije najveće stranke, one dominiraju i u urbanim i ruralnim sredinama, ali se te razlike “poništavaju” na razini čitave zemlje i potvrđuje da ne postoji povezanost između biračkih preferencija i urbano/ruralne topografije.

Distribucija glasača

Primjerice, kao što smo imali prilike vidjeti na deformiranoj karti Hrvatske objavljenoj u Jutarnjem prije dva tjedna, na EU izborima 2014. u tri od četiri najveća hrvatska grada pobjedu je, suprotno konvencionalnom mišljenju, odnio HDZ. Prvi put ikad u Zagrebu. Istina je da je distribucija tih glasača više išla u korist HDZ-u u rubnim dijelovima grada, no ne može se osporiti da su Dubrava, Sesvete ili Peščenica urbane sredine. S druge strane, u malim, ruralnim oblastima u Istri i Međimurju gotovo uvijek pobjeđuje SDP, gdje mu pobjedu zasigurno nisu donijeli urbani glasači.

izbori graf

Ekonomska motivacija

Zaključno, glasovi za HDZ i SDP na nacionalnoj razini nisu određeni onime što se naziva urbano-ruralni rascjep. Određeni su, kao što smo pokazivali u prethodnim tekstovima u Jutarnjem listu, pravilima izbornog sustava, oblikovanjem izbornih jedinica, jesu li izborne jedinice uporišta stranke ili su bojna polja, ekonomskom motivacijom, ali i iskustvom zajednice u Domovinskom ratu te obrazovnom strukturom glasača, o čemu će svjedočiti iduće dvije analize ovaj vikend.
Za izbore 2007. nazire se, primjerice, lagani pozitivan trend stupnja urbaniziranosti i glasova za SDP, na razini svih gradova i općina u Hrvatskoj. No, već za 2011. ne može se donijeti isti zaključak jer se, primjerice, vidi kako je SDP na tim izborima bolje prolazio od HDZ-a u manjim mjestima. Slično se može zaključiti gledajući EU izbore 2014. te prvi krug predsjedničkih izbora 2014., kada su uključene i neke druge opcije. Ni u slučaju trećih opcija, Sinčića i Kujundžića na predsjedničkim, odnosno ORaH-a na EU izborima, ne može se govoriti o postojanju povezanosti stupnja urbaniziranosti i postotka glasova za političke stranke.