ANKETA Da ste nezaposleni, što biste radije: dobili posao ili prošli edukaciju za traženo zanimanje?

Frenki Laušić Ankete, Zaposlenost
Izvor: Vjekoslav Skledar / CROPIX

Dosadašnje analize su pokazale kako mjere koje za cilj imaju prvenstveno „hitno zapošljavanje“ imaju kratkoročni efekt, odnosno ne dovode do dugotrajno održive zaposlenosti, dok mjere koje su usmjerene na edukaciju imaju kratkoročno čak negativne učinke, ali polučuju dugotrajne pozitivne rezultate.

Koje biste mjere radije koristili u slučaju nezaposlenosti?

Za aktivne mjere zapošljavanja izdvajali smo prije recesije, u odnosu na BDP, ispod prosjeka EU-27. Danas se bližimo prosjeku EU, ali je pitanje koliko su učinkovite mjere za zapošljavanje – iskustva iz 2009.-2010. govore kako je za zapošljavanje jedne nezaposlene osobe trebalo izdvojiti od 123 do 300 tisuća kuna.

Mjere  „hitnog zapošljavanja“, prema analizama,  donose bolje rezultate kod radne snage koja je u nepovoljnijem položaju, dok edukacijske mjere najviše pozitivnih rezultata donose kod dugotrajno nezaposlenih radnika. Mjere koje ciljaju mlade i starije osobe spadaju ne polučuju potrebne rezultate. Mjere koje se tiču javnog sektora imaju zanemarive ili negativne učinke bez obzira na „vremenski horizont“ a najefikasnije su mjere koje se odnose na zapošljavanja žena te radnika koji su bili dugotrajno nezaposleni.

Aktivne mjere zapošljavanja, prema svim uvidima, imaju veći učinak u vremenu slabog  gospodarskog rasta i velike nezaposlenosti.

Smatrate li da aktivne mjere zapošljavanja imaju smisla?

Opširnije o ovoj temi pročitajte u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista u ponedjeljak.