EKSKLUZIVNO Pročitajte što piše u dokumentima koje je Vujčić poslao Lalovcu: ‘Rješenje za švicarce prijetnja je stabilnosti RH’

Gojko Drljača Financijska sigurnost, Vijesti

Jutarnji list u posjedu je dokumenta datiranog na ponedjeljak, 7. rujna, u kojem se Hrvatska narodna banka službeno očituje ministru financija Borisu Lalovcu o njegovu rješenju za dužnike u švicarskim francima, a u kojem, pojednostavljeno prepričano, piše da bi od Vladine akcije moglo biti više štete nego koristi. S obzirom na to da su se do sada vrlo nepristrano izjašnjavali o tom rješenju za ‘švicarce’, pomalo šokira koliko je Mišljenje HNB-a, koje potpisuje guverner Boris Vujčić, kritično prema planu konverzije kredita u francima u kredite u eurima koji vladajuća koalicija želi što prije izglasati u Saboru. Ukratko, u HNB-u procjenjuju da bi Vladin model konverzije mogao uzrokovati vrlo ozbiljnu financijsku i makroekonomsku nestabilnost.

 

Trošak 8 milijardi kuna
Konkretno, u poglavlju (A) Ekonomski učinci rješenja za kredit u francima, u HNB-u su, među ostalim, zaključili: “… takvo naglo umanjenje kapitala, ukoliko nije anticipirano i apsorbirano u poslovnim očekivanjima na razini sustava i na razini pojedinih banaka, a njegova pravna utemeljenost neupitno prepoznata, može izazvati nepovoljne neizravne učinke te imati materijalni utjecaj na financijsku stabilnost RH”.
U HNB-u su se ogradili kako još ne raspolažu s dovoljno podataka za precizne izračune, ali su potvrdili bojazan iz dosadašnjih javnih spekulacija da bi trošak konverzije za banke mogao “… iznositi od 7 do 8 milijardi kuna, a možda ga i premašiti”.
Vrlo je intrigantan dio u kojem HNB objašnjava Lalovcu zašto bi od cijele akcije moglo biti više štete nego koristi:
“Gubitak međunarodnih pričuva (zbog devizne konverzije, op.a.) nepovoljno utječe na adekvatnost međunarodnih pričuva i stvara dodatni rizik za deviznu likvidnost, a posredno i za stabilnost tečaja kune i kreditni rejting Hrvatske”, napisali su centralni bankari te dodatno pojasnili kako im MMF već ionako prigovara da su devizne pričuve preniske. “U tom kontekstu svaki gubitak pričuva zbog potreba usklađivanja valutne pozicije banaka povezane s gubitkom iz konverzije CHF kredita u eure nepovoljno utječe na pokazatelje njihove adekvatnosti.” U slučaju da zbog toga MMF nepovoljno ocijeni pričuve, negativno bi mogle reagirati i rejting agencije “… te uz ostale neizmijenjene uvjete poskupiti, ali i učiniti teže dostupnim, zaduživanje RH na međunarodnom tržištu”.
Vjerojatni veći porezi
Nadalje, HNB poentira da će smanjenje anuiteta i glavnice utjecati na povećanje raspoloživog dohotka kućanstava za samo 0,1 do 0,2 posto, ali bi i taj pozitivni učinak vrlo brzo mogao biti poništen zbog moguće “… potrebe kompenziranja nepovoljnih fiskalnih učinaka konverzije kroz jaču fiskalnu prilagodbu”. Drugim riječima, Lalovac bi nam, ako ostane na vlasti, morao povećati poreze.
Skuplje zaduživanje
“Također, upitno je u kojoj će mjeri kućanstva koja budu sudjelovala u konverziji povećati osobnu potrošnju jer bi povećani dohodak mogli preusmjeriti na razduživanje, a ne na rast tekuće potrošnje”, tumače Lalovcu uz napomenu da je to posebno aktualno pitanje ako uslijedi daljnje smanjivanje raspoloživosti kredita, kao i povećanje njihove cijene. U HNB-u se boje i da bi mogao biti zaustavljen trend postupnog pada kamatnih stopa, čak bi i država trebala računati s višom cijenom zaduživanja. Treba očekivati niži prihod po porezu na dobit te stoga i novi proračunski manjak kroz povećanje kamatnih rashoda.
Možda je najdramatičnija poruka Borisa Vujčića Borisu Lalovcu u sljedećem pasusu:
Kaskadni proces
“Ukoliko se navedeni rizici simultano materijaliziraju, ne može se isključiti aktiviranje kaskadnog procesa smanjivanja pričuva i narušavanja povjerenja u monetarni i financijski sustav, koji bi doveo do izrazito snažnog pritiska na devizne pričuve, monetarne mjere koje bi u tom scenariju bile potrebne za stabilizaciju tečaja (premda ne nužno i uspješne u stabilizaciji) snažno bi povećale kamate na međubankarskom tržištu i time praktično kredite učinilo nedostupnima svim segmentima korisnika”.
Uz općepoznate primjedbe da je nelogično da se mjerama pomaže bogatijim korisnicima kredita umjesto socijalno ugroženima, u očitovanju HNB-a poprilično je dug niz neugodnih primjedbi o “dizajnu” i “tehničkim” pitanjima predloženih zakona.

x1b

x2

x3

x4

x5

x6

x7