Hrvati radije idu u inozemstvo nego se sele unutar države! ANKETA: Biste li se zbog bolje plaće preselili u Liku, Slavoniju ili Dalmaciju?

Jutarnji.hr Ankete, Financijska sigurnost
Izvor: CROPIX

Piše Vedran Marjanović

 

Nezaposleni se sve više odlučuju potražiti posao u inozemstvu, no promjena životne sredine unutar države nešto je što im je potpuno strano. Iznimke koje potvrđuju pravilo su radnici koji za vrijeme turističke sezone idu iz unutrašnjosti raditi na Jadran, popularno zvani sezonci, i težaci u poljoprivredi koji uskaču u vrijeme najvećih radova, poput žetve i berbe na nasadima i u voćnjacima.

 

Nesklonost nezaposlenih da traže posao i sele se tamo gdje ga ima umrtvljuje tržište rada i proizvodi niz problema samim nezaposlenima. I obratno, mobilnost radne snage donosi niz koristi kao što su smanjenje regionalnih razlika i poticaj ekonomskom rastu. Kakvim politikama država može potaknuti migracije na tržištu rada?

 

Prema mišljenju prof. dr. sc. Ive Bićanića s Katedre za makroekonomiju i gospodarski razvoj zagrebačkog Ekonomskog fakulteta, država može puno postići politikama koje potiču mobilnost. Primjerice, uređenjem tržišta iznajmljivanja stanova i kuća za radnike koji dolaze u neku sredinu radi posla, tako da migrantima pomaže da djecu lakše upišu u vrtić, dodatnim bodovanjem te promidžbenim kampanjama. Nešto od toga država je već pokušala primijeniti, kao što je povoljan najam državnih ili gradskih stanova (primjerice u stambenom naselju zagrebačke gradske uprave u Sesvetskoj Sopnici), a zabilježeni su i primjeri malih općina (Lovinac u Lici i Netretić u Karlovačkoj županiji) koje su oglasile kompletnu pomoć doseljenicima s obitelji u gradnji njihova doma.
Što se događa na terenu, analizirala je znanstvenica s osječkog Ekonomskog fakulteta Đula Borozan. Njena analiza pokazala je da je u Hrvatskoj između 2000. i 2014. godišnje mjesto prebivališta promijenilo 77 tisuća osoba ili dva posto ukupnog stanovništva.

 

– Hrvatsko tržište rada je preslika europskog tržišta rada, ali su problemi koji se s njim vežu, kao što su nezaposlenost, posebice mladih i dugotrajna nezaposlenost te siva ekonomija, znatno izraženiji. Izraženija rigidnost tržišta rada i slaba geografska mobilnost radne snage značajni su uzročnici toga, a velike međužupanijske razlike u stopi nezaposlenosti samo su jedna od mogućih potvrda tome – zaključila je Borozan.

 

Cijeli tekst pročitajte ovdje, a potom Vas molimo da nam odgovorite na sljedeća pitanja u našim anketama:

 

Biste li se preselili unutar Hrvatske zbog posla?

 

Biste li se zbog posla preselili u inozemstvo?

 

Biste li se zbog bolje plaće ili uvjeta rada preselili?

 

Što bi Vas motiviralo da promijenite adresu zbog posla?