Hrvatske penzije najniže u EU: Iznose 55 posto prosječne plaće, a do 2053. bit će samo 40 posto!

Kristina Turčin Vijesti, Zaposlenost
Izvor: Ivo Ravlić/CROPIX

Hrvatska penzija u odnosu na iznos srednje plaće populacije u dobi od 50 do 59 godina najniža je u EU i iznosi tek 37 posto. U budućnosti, ti će iznosi – ostane li na snazi sadašnji mirovinski sustav – dodatno padati te će do 2053. godine ukupni bruto iznos penzije za osobu koja je radila 40 godina i otišla u mirovinu sa 67 godina iznositi tek 29 posto srednje bruto plaće radnika starijih od 50 godina!

U neto iznosu, penzija osobe koja je radila za prosječnu plaću 40 godina i otišla u mirovinu sa 65 godina danas iznosi oko 55,5 posto njegove posljednje plaće, što je jedan od najvećih padova standarda nakon umirovljenja u EU. S godinama taj će se pad povećavati te će do 2053. s prvom mirovinom prosječnom zaposleniku u punoj starosnoj penziji standard pasti na 40 posto onoga što je zarađivao dok je još radio.

Pokazala je to vrlo opsežna i detaljna analiza Europske komisije (EK) objavljena u publikaciji Izvješće o primjerenosti mirovina 2015: primjerenost sadašnjeg i budućeg prihoda u starijoj dobi u EU. Radi se o preciznom prikazu mirovinskih sustava i mirovina za svih 28 država EU te komparativnom prikazu. Nastavak je to nastojanja Europske komisije da, u situaciji ekstremnog starenja stanovništva na europskom kontinentu i pada nataliteta u većini država, pronađe način da se održe mirovinski sustavi, a da se pritom osobama u starijoj dobi osigura pristojan život. Početkom godine EK je objavio tzv. Ageing Report s prognozama o održivosti mirovinskih sustava diljem Unije. Prognoze su pokazale da je hrvatski mirovinski sustav, ostanu li ista pravila igre, dugoročno održiv, unatoč starenju stanovništva i dramatičnom opadanju radne snage. No, već su tada stručnjaci EK napomenuli da taj nalaz treba uzeti s rezervom jer su mirovine u RH već sada tako niske da bi njihov daljnji pad – a to je preduvjet održivosti ovakvog sustava – bio neodrživ.
Adekvatnost primanja

Najnovija analiza, koja se detaljno bavi upravo adekvatnošću iznosa mirovina za razne grupe primatelja i mogućnošću da njome podmire životne troškove, pokazala je upravo to: pravila igre u Hrvatskoj morat će se mijenjati. Osnovna svrha svakog mirovinskog sustava, piše u prvoj rečenici Izvješća EK, upravo je osiguravanje prihoda u starijoj dobi koji omogućava pristojan životni standard i štiti starije osobe od siromaštva.

– I ova analiza pokazuje da je Hrvatska u ime dugoročne fiskalne održivosti sustava žrtvovala primjerenost mirovina – kaže dr. Iva Tomić s Ekonomskog instituta u Zagrebu, koja je s kolegom dr. Danielom Nestićem te stručnjacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje surađivala s Europskom komisijom na izradi Izvješća.

Problem cijele EU

U većini država EU – njih 17 – udio mirovine u plaći će u sljedećih 40 godina padati. Međutim, bitna je razlika koja će se u standardu umirovljenika, ako pravila mirovinskog sustava ostanu kakva jesu, dogoditi u Nizozemskoj ili Hrvatskoj. Naime, zahvaljujući razrađenom sustavu s visokim ulaganjima tijekom radnog vijeka, dugom radnom vijeku i kasnom umirovljenju (uopće ne poznaju termin prijevremenog umirovljenja), prva mirovina nizozemskog umirovljenika je 14 posto viša od njegove posljednje plaće! Prognozira se da će se do 2053. godine mirovina spustiti na 91 posto posljednje plaće, a Nizozemci već sada razrađuju strategije kako da to ublaže. Najveća drama pak očekuje Rumunje i Poljake kojima bi, prema prognozama, mirovine trebale pasti sa sadašnjih 73 posto na tek nešto više od 40. Dakle, prognozirana razina u 2053. godini je ista kao i za Hrvatsku, no pad je neusporedivo veći (hrvatska startna pozicija je 55,5 posto).

Hrvatska je, kaže dr. I. Tomić, dosadašnjim zakonskim izmjenama nešto popravila odnos iznosa mirovina i iznosa plaća, prije svega otežavanjem i penaliziranjem prijevremenog umirovljenja i promjenom formula za izračune. Boljem omjeru pridonijela je i činjenica da u vrijeme krize plaće nisu rasle (EK analizira 2013. kao posljednju godinu). Naime, prema znanstvenom radu dr. Nestića i dr. I. Tomić pod naslovom “Primjerenost mirovina u Hrvatskoj: što mogu očekivati budući umirovljenici?”, tijekom 2012. godine stopa zamjene plaće mirovinom za osobu koja odlazi u punu starosnu mirovinu sa 40 godina staža iznosila je 53 posto. Prema njihovim projekcijama, ta bi stopa 2052. godine iznosila 36 posto, još manje nego što prognozira EK.

– U međuvremenu je došlo do izmjena zakona i taj se udio nešto povećao. No, to očito nije dovoljno – ističe. Još 2012. godine utvrdili su da je jedan od glavnih razloga pada odnosa mirovina i plaća u sljedećim godinama prelazak na potpuni mješoviti sustav penzija: od 2027. godine svi će novi umirovljenici primati mirovinu iz I. i II. stupa, a od 2017. godine takve će mirovine početi primati dio umirovljenika. Prema projekcijama dr. I. Tomić i dr. Nestića, pune starosne mirovine radnika s prosječnom plaćom iz oba stupa iznosit će 39 posto plaće, dok će one iz samo jednog stupa iznositi – 50 posto. Uzrok ovakvoj razlici jest činjenica da se na dio mirovine isplaćivan iz drugog stupa neće primjenjivati tzv. dodatak od 27 posto. Radi se o dodatku na mirovinu koji je uveden 2007. godine, kad su se mijenjali uvjeti za izračun mirovine na način da se mirovina izračunava na temelju plaće u cjelokupnom radnom vijeku, a ne na temelju najboljih deset godina, kao što je to bilo prije.

Prekratak radni staž

Da bi se kompenzirala razlika, uveden je dodatak od 27 posto na mirovine, ali samo na onaj dio iz prvog stupa. Stoga bi, zaključili su, taj dodatak svakako trebalo primijeniti i na mirovine iz drugog stupa.Predložili su također povećanje izdavajanja za drugi stup sa sadašnjih pet na sedam posto te – produljenje radnog vijeka. Prosječni hrvatski radnik odlazi u mirovinu nakon 31 godine rada – četiri godine prije od prosječnog radnika EU i desetak godine ranije od prosječnog stanovnika Švedske. Samo Italija ima niži prosječni radni staž pri umirovljenju – 30 godina. Od 2001. do 2013. godine duljina radnog vijeka u Hrvatskoj se nije mijenjala, dok je na razini EU povećana za nešto više od godinu dana.

– Razlog prvenstveno leži u velikom broju prijevremenih mirovina, koje nisu uvijek bile odraz volje radnika, te velikog udjela invalidskih mirovina, među kojima je veliki broj branitelja, a to je najvećim dijelom muška populacija. O tome govori i podatak da Hrvatska ima najmanju stopu zaposlenosti muškaraca u dobnoj skupini od 50 do 54 godine u EU – kaže dr. I. Tomić.

Nesrazmjer zaposlenih

U Hrvatskoj radi oko 68 posto muškaraca te dobi, dok je prosjek EU 82 posto. Slično je i za dobnu skupinu od 55 do 59 godina: prosječno ih u EU radi 73 posto, a u Hrvatskoj tek 58 posto. Ni kad su u pitanju žene situacija nije sjajna: u prvoj polovici 50-ih radi 62 posto žena, dok je prosjek EU 78 posto. No, ta stopa nije najniža u EU – nižu zaposlenost u toj dobnoj skupini imaju Grčka i Malta (58 i 61 posto).