MATEMATIČKA ANALIZA IZBORA Otkrivamo za koga se glasa u mjestima u kojima živi više obrazovanih ljudi

Jutarnji.hr Izborna matematika

Piše Vuk Vuković

Važnost obrazovanja za ekonomski razvoj određene zemlje je neupitna. Empirijska istraživanja dokazala su nebrojeno puta pozitivnu korelaciju visokoobrazovanih u nekoj zemlji s prosječnim dohotkom po stanovniku. Primjerice, udio visokoobrazovanih u radnoj snazi u Europi je u razdoblju od 40 godina narastao s deset posto na oko 40 posto, dok im se u istom vremenu udvostručio dohodak po stanovniku. To ne mora značiti da je rast udjela visokoobrazovanih prouzročio rast dohodaka, iako postoji niz empirijskih istraživanja koja potvrđuju tu tezu, ali i koja nalaze obrnutu povezanost – rast dohodaka vodi do rasta visokoobrazovanih. U svakom slučaju, ne treba zanemariti činjenicu da su zemlje s najvećim brojem visokoobrazovanih među najbogatijima na svijetu.

Ljudski kapital

Postoje određene pretpostavke koje zemlja mora ostvariti kako bi se ovaj pozitivan učinak u potpunosti manifestirao. Prvenstveno se to odnosi na učinak ekonomskog napretka na formiranje ljudskog kapitala, čijom akumulacijom se kreira nova vrijednost. Rast standarda visokoobrazovanih kroz njihove visoke plaće u odnosu na prosjek potiče ostale građane na ostvarenje cilja povećanja vlastitog dohotka dodatnim i višegodišnjim obrazovanjem te time, posebno u manje razvijenim zemljama, izdizanje iz zamke siromaštva. No, problem nastaje kada dobivanje fakultetske diplome ne garantira ni bolje zaposlenje, ni veću plaću. Posljedica je visoka nezaposlenost mladih, a uzrok – neadekvatan visokoobrazovni sustav s pogrešnom politikom usmjerenom na obrazovanje kroz povećanje broja studenata, umjesto na povećanje kvalitete i učinkovit odgovor na potražnju za ljudskim resursima.

Hrvatsku karakterizira upravo taj problem gdje je visokoobrazovni sustav više orijentiran na ispunjenje kvota studenata, umjesto na kvalitetno i svrsishodno obrazovanje. Konkretno, uloga obrazovanja u društvu trebala bi ići u korak s potražnjom za zanimanjima, s lokalnim i nacionalnim potrebama gospodarstva, ali vodeći računa i o financijskim efektima studiranja. Kada obrazovni sustav, naročito visokoobrazovni, postaje sam po sebi svrha, on, umjesto da generira i potiče ekonomski napredak, na tržište rada izbacuje prekvalificiranu ili nedovoljno kvalificiranu radnu snagu čija je ponuda u značajnom nerazmjeru s potražnjom.

Kakve to veze ima s izborima? Pokazalo se da je za uspjeh demokracije, pogotovo neposredne demokracije, iznimno važno imati što obrazovanije glasače. Što su glasači u prosjeku bolje informirani o političkim opcijama i problemima društva, za što im je nužna određena razina obrazovanja, to mogu donositi bolje odluke na izborima. Često se ističe slučaj neposredne referendumske demokracije u Švicarskoj gdje se glasače pravovremeno informira o koristima i troškovima svakog referendumskog pitanja.

Izborne preferencije
karta
Po prvi puta donosimo i kartu Hrvatske na razini naselja. Crvenija boja na karti predstavlja naselja sa postotkom stanovništva koji imaju završenu barem četverogodišnju srednju školu (i u prosjeku preko 10 godina završenog školovanja), dok gradacija žute prikazuje naselja u kojima stanovništvo ima završenu ili nezavršenu osnovnu školu (i u prosjeku oko 6 godina završenog školovanja). Uspoređujući ovu mapu sa vizualnim prikazima Hrvatske po razvijenosti općina (broju nezaposlenih, dohocima itd.), može se zaključiti kako se veliki broj naselja u kojima je stanovništvo manje obrazovano ujedno pripada ekonomski manje razvijenim područjima.

Sama informiranost, doduše, ne garantira uvijek demokratski najpravednije ishode, no i to je dovoljan pokazatelj da je za potpun uspjeh neposredne demokracije razina obrazovanja ključna kategorija. S druge strane, obrazovni sustav koji nije usklađen s potražnjom na tržištu rada generira i socijalne probleme, ponajprije visoku nezaposlenost mladih, što također utječe na izborne preferencije birača.

U Hrvatskoj se, uz ekonomske kategorije nezaposlenosti i dohodaka, naslijeđa Domovinskog rata i određenih demografskih trendova, broj godina školovanja također pokazuje kao nezanemariv prediktivni faktor izbora.

Na razini naselja za cijelu Hrvatsku može se vidjeti kako s većom razinom obrazovanja u pojedinom naselju raste podrška SDP-u te da se smanjuje podrška HDZ-u. Trendovi su relativno umjereni, no ipak se naziru. Mjesta u kojima izbornu bazu čini stanovništvo sa završenom samo osnovnom školom ili manje, veća je izborna podrška HDZ-u, dok je u mjestima gdje izbornu bazu čini stanovništvo sa srednjom ili visokom stručnom spremom veća izborna podrška u korist SDP-a. Na slične su trendove ukazale i posljednje predizborne ankete Promocije plus za RTL i Jutarnji.

Grafovi prikazuju trend na razini cijele države, no varijacije unutar izbornih jedinica su značajne. Navedeni trendovi na nacionalnoj razini nisu nužno istovjetni onima na lokalnoj razini, iako se u prosjeku može i dalje donijeti isti zaključak: veći broj visokoobrazovanih u određenom naselju povezan je s većim postotkom glasova za SDP, a manjim za HDZ.

Važno je pritom naglasiti kako ovaj nalaz ne implicira pojedinačnu uzročno-posljedičnu vezu, odnosno ne znači nužno da visokoobrazovani pojedinci glasuju za SDP, a neobrazovani za HDZ. Nalaz ukazuje na općeniti trend na razini gradova i općina s većim i manjim brojem obrazovanijih stanovnika. Bilo bi stoga pogrešno zaključiti da nečija razina obrazovanja uzrokuje glas za jednu ili drugu političku opciju.

Razinu obrazovanja treba sagledati zajedno sa svim ostalim socio-ekonomskim faktorima koji određuju biračke preferencije i na temelju toga promatrati kretanje trendova u pojedinim izbornim jedinicama.

Obrazovanje i dohodak

U hrvatskim gradovima i općinama postoji iznimno snažna korelacija između prosječnih godina obrazovanja i dohodaka po stanovniku. Dohoci per capita u mjestima gdje je prosjek završenih godina školovanja barem 12 godina (završena najmanje srednja škola) su četiri puta veći od dohodaka u mjestima gdje većina stanovništva nema završenu ni osnovnu školu (odnosno, gdje je prosjek šest godina završenog školovanja). Slično je i s odnosom obrazovanja i nezaposlenosti – niže razine obrazovanja u značajnoj su korelaciji s visokim razinama nezaposlenosti. Nije stoga čudno, uzevši u obzir rezultate prijašnjih analiza gdje siromašnija mjesta favoriziraju desnicu, da ta ista mjesta u kojima dominira stanovništvo sa završenom samo osnovnom školom glasuju više za desnicu i obrnuto – da mjesta s obrazovanijim biračima, u kojima su ujedno dohoci veći a nezaposlenost manja, u prosjeku više glasuju za ljevicu.

Može se zaključiti da interakcija (nedostatka) obrazovanja i ekonomskih kategorija nezaposlenosti i dohodaka uvjetuje glasačke preferencije u nerazvijenijim krajevima. Kada se uz to dodaju i rezultati jučerašnje analize utjecaja Domovinskog rata na birački izbor, dobije se potpunija slika o tome kako se formiraju preferencije hrvatskih birača. Nerazvijeni krajevi, pogođeni ratnim stradanjem koje je djelomično generiralo ovisnosti o socijalnoj pomoći s posljedično nižom razinom dohodaka, s visokom nezaposlenošću i nedostatno obrazovanim ljudskim kapitalom, iskazuju snažnije preferencije prema HDZ-u. Iskustvo zajednice u ratu glavni je uzročnik tog trenda, no kombinacija svih ostalih svakako nije zanemariva. Obrnuta situacija karakterizira trend glasovanja za SDP – niža nezaposlenost, viši dohoci i posljedično kvalitetniji ljudski kapital izražavaju drukčije preferencije glasača.

Važna je interakcija

Naposljetku, analizirajući sveukupne glasačke preferencije, obrazovanje je tek jedna od kategorija koju treba razmatrati iz skupa socio-ekonomskih kategorija koje utječu na birački izbor. Ono predstavlja važan čimbenik, vrlo bitan za proces napretka demokracije, ali uvijek djeluje u interakciji sa svim ostalim prediktivnim faktorima izbora. Ovi nalazi nam omogućuju da u finalnoj izradi prediktivnog modela sagledamo skupno sve čimbenike utjecaja na biračke preferencije radi što preciznije procjene socio-ekonomskih trendova i njihova utjecaja na glasačka opredjeljenja u posljednja četiri izborna ciklusa te kako će ti trendovi utjecati na preferencije i ishod izbora 8. studenoga ove godine.
plava
crvena
Prva tri grafa, plave boje, prikazuju odnos osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja u odnosu na glasove za HDZ u pojedinom naselju, dok druge tri, crvene boje, prikazuju isti odnos na glasove za SDP u pojedinom naselju. Može se vidjeti kako u većini naselja u kojima dominira stanovništvo sa završenom osnovnom školom blago raste podrška HDZ-u i pada podrška SDP-u. Obrnuta je relacija na grafovima koji prikazuju postotak stanovništva sa završenom srednjom školom i fakultetom – trend je pozitivan za SDP, a negativan za HDZ.