NIJEMCI KOJI SU RADILI STRATEGIJU HDZ-a PROTIV NAJAVE HDZ-a Ifo institut: Ne smanjujte PDV, to bi bilo kontraproduktivno

Ratko Bošković Vijesti
Izvor: Boris Kovačev/CROPIX

 

U rujnu prošle godine HDZ-ova Zaklada hrvatskog državnog zavjeta angažirala je poznati njemački ekonomski Ifo institut na zajedničkom projektu pod nazivom “Kratkoročne i dugoročne politike za jačanje održivog razvoja i zaposlenosti u Hrvatskoj”. Na web stranicama Instituta stoji da je “glavna zadaća projekta razviti prikladne preporuke za poboljšanje međunarodne ekonomske konkurentnosti Hrvatske”, te da su završetak projekta i objava rezultata predviđeni u prosincu ove godine.

Već prilikom objave HDZ-ove suradnje s Ifo institutom neslužbeno se moglo čuti da Institut, kojemu je na čelu poznati europski ordoliberalni ekonomist Hans-Werner Sinn, zapravo HDZ-u izrađuje ekonomsku strategiju s kojom će stranka nastupiti na parlamentarnim izborima.

Nisu radili za izbore

Zbog skorih izbora, pitali smo s prof. dr. Siegfrieda Schönherra i prof. dr. Olivera Falcka, voditelj projekta Ifo Instituta za HDZ-ovu Zakladu, je li njihova analiza dala neke rezultate i jesu li HDZ-u već mogli dati neke preporuke predizborni program? Odgovor je bio pomalo neočekivan…

“Ifo institut nije izradio preporuke za neki izborni program”, rekli su stručnjaci Instituta. “Angažirani smo da istražimo kako poboljšati međunarodnu konkurentnost Hrvatske i ojačati ekonomske performanse zemlje pa smo mi, na temelju naše teorijske i empirijske analize, blisko surađujući s hrvatskim stručnjacima i kroz diskusiju na nizu radionica, priredili 14 detaljnih studija s primjerenim preporukama za vođenje politike. One su namijenjene snižavanju nezaposlenosti i općenitom poboljšavanju hrvatske ekonomije, a ne uspjehu na izborima bilo koje stranke.”

U intervjuu za Jutarnji list predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je da će rezultate zajedničkog projekta Ifo objaviti krajem godine ili u siječnju. “Mogli su to učiniti i ranije, ali smo ih zamolili da to učine tek nakon izbora”, rekao je Karamarko. Dr. Schönherra i Dr. Falck za Jutarnji su već sada prokomentirali neke od konkretnih prijepora u predizbornim nadmetanjima, poput snižavanje stope PDV-a, uvođenje poreza na nekretnine, ukidanje sada najviše stope poreza na dohodak i slične.

Dubinska reforma

“Investitori se žale da hrvatska ekonomska politika nije vjerodostojna, a poigravanje s poreznim stopama u takvim okolnostima je rizično. Daleko je važnije istaknuti vjerodostojni program reformi u javnim financijama. Samo strukturne reforme mogu Hrvatsku ponovo učiniti atraktivnom za investitore”, smatraju stručnjaci Ifo instituta, i nastavljaju:

“Takve reforme pomoći će Hrvatskoj da obnovi konkurentnost i pošalje signal da su njezine financije zdrave. Investitori izbjegavaju zemlje o kojima imaju dojam da su financijski nesolidne jer strahuju da neće moći povratiti svoj novac. Snižavanje poreza na dodanu vrijednost bilo bi kontraproduktivno jer bi potkopalo povjerenje investitora u javne financije. Usto, ne bi puno pomoglo ako se roba ne proizvodi lokalno nego se uvozi. Ako investitori dođu, oni će potaknuti ekonomsku aktivnost i sa strane ponude i sa strane potražnje. Održivi rast nije moguće generirati većom potrošnjom. Hrvatskoj je sada potrebno više investicija, a ne više potrošnje. Investicije će generirati rast, a kasnije će generirati i veću potrošnju. Ekonomije koje krenu s većom potrošnjom završe jako loše.” No kako je poznato da se i inozemni i domaći ulagači u Hrvatskoj podjednako žale i na neučinkovitost državnog aparata, pitali smo njemačke analitičare kako provesti reformu javnog sektora, a da se preuranjenim rezanjem državne potrošnje ne ugrozi slabašni oporavak BDP-a? Dubinska reforma hrvatskoj javnog sektora za Ifo institut je “apsolutno potrebna”. Prema spoznajama Instituta, “državnim se tvrtkama u Hrvatskoj nerijetko upravlja na temelju političkih, a ne tržišnih motiva. Inozemna ulaganja su praktički iščezla.

Propuštena šansa

Osim toga, čini se da je u Hrvatskoj isplativije raditi u sivoj ekonomiji nego legalnoj. Pokretanje poduzeća u Hrvatskoj je skupo, sporo i tegobno. Svim tim pitanjima kreatori politike se hitno moraju posvetiti.” No oporavak ekonomije nakon Velike recesije nije spor i slab samo u Hrvatskoj nego i u cijeloj EU, a to stvara teško okruženje za provođenje reformi. Za Ifo institut Hrvatska nema izbora.“Problemi s kojima se sada suočavaju neke zemlje EU, uključujući neke i na istoku kontinenta, prouzročene su činjenicom da je njihov donedavni nagli rast bio većinom financiran kreditima. To nije bilo održivo. Te zemlje, koje su propustile provesti strukturne reforme dok je vrijeme bilo povoljno, moraju to učiniti sada u nepovoljnim okolnostima, jer to je jedini način da obnove ekonomski rast i učine svoja gospodarstva održivima”, kažu prof. dr. Siegfried Schönherr i prof. dr. Oliver Falck, voditelji projekta Ifo Instituta za HDZ-ovu Zakladu hrvatskog državnog zavjeta.

“Europska komisija je pokazala da je Europa u krizi primila jednaki fiskalni poticaj kao i Amerika, pa ipak se njezini problemi nastavljaju dok SAD prosperira. Europski problemi imaju drukčije uzroke. U južnoj Europi i nekim zemljama Balkana proistekli su iz napuhivanja kreditnog balona koji su te zemlje učinili preskupima.”

Dobro je, ali je lažno

Sljedećih tjedana EU će preispitati u kojoj je mjeri Hrvatska provela naputke za vođenje ekonomske politike, no neki istaknuti europski ekonomisti smatraju da inzistiranje na “politici jednakoj za sve” stvara u Uniji razdor. Što bi trebale činiti “južne” članice poput Hrvatske? Trebaju li se podvrgnuti različitim europskim “procedurama za prekomjerne neravnoteže” ili tražiti neovisniji put? “Zemlje koje investitori smatraju prezaduženima neće moći generirati održiv rast i zaposlenost ekspanzivnim mjerama, pogotovo bez vjerodostojnih programa strukturnih reformi i konsolidiranja javnih financija”, upozorava Ifo institut.

“Kreatori politike moraju pronaći ravnotežu između vraćanja javnih financija na solidne temelje i očuvanja socijalnih potreba. Kejnzijanska politika labavog proračunskog ograničenja je poput droge: čini da se privremeno osjećate dobro, ali cijena toga je da postajete bolesniji.”

Glavni naglasci Ifo instituta

– Održivi rast nije moguće generirati većom potrošnjom, nego rastom investicija
– Investitori izbjegavaju Hrvatsku zbog nevjerodostojnosti ekonomske politike
– Poigravanje s poreznim stopama može otjerati investitore
– Državnim tvrtkama treba početi upravljati na temelju tržišnih motiva, a ne političkih
– Treba učiniti legalni rad atraktivnijim od onoga u sivoj zoni
– Apsolutno je potrebna dubinska reforma javnog sektora
– Zemlje koje investitori smatraju prezaduženima ne mogu povećati zaposlenost bez strukturnih reformi