VELIKA ANKETA JUTARNJEG Jeste li za privatizaciju zdravstva ili smatrate da bi se tada mogli liječiti samo bogati?

Goranka Jureško,, Ankete, Zdravstvo
Izvor: Marko Tomaš / CROPIX

Može li hrvatsko zdravstvo s kunama koje mu stoje na raspolaganju biti učinkovitije i kvalitetnije? Treba li privatizirati primarnu zdravstvenu zaštitu? Koju bi ulogu trebali imati domovi zdravlja u budućnosti? Koliko se popravila financijska situacija izlazom HZZO-a iz riznice? Mogu li pacijenti očekivati bolje dane tek kad poraste BDP?  Trebaju li privatnici sudjelovati s više usluga u javnom zdravstvu ne bi li se smanjile liste čekanja?  Neka su to pitanja na koja su pokušali odgovoriti Dragan Korolija Marinić, pomoćnik ministra zdravlja (SDP), Ante Ćorušić, predsjednik Odbora za zdravstvo HDZ-a, Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu, Milka Kosanović, direktorica odnosa s članstvom HUP-a, Maša Smokrović, iz HUP-ove Udruge zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi i Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata na okruglom stolu Jutarnjeg lista na temu ‘kuda ide hrvatsko zdravstvo’.

Jeste li za privatizaciju zdravstva?

Treba li povećati police dopunskog osiguranja?

Jeste li za to da bolnički liječnici mogu raditi privatno?

Dragan Korolija Marinić, pomoćnik ministra zdravlja (SDP):

dragankorolija     Svoj zdravstveni program SDP će temeljiti na pet stupova koje treba dograđivati i poboljšavati. To znači veću dostupnost, kvalitetu zdravstvene zaštite, zatim financijski održiv sustav, jer bez njega nema ni dostupnosti ni kvalitete, jačanje domova zdravlja kao temelja primarne zdravstvene zaštite, provođenje nacionalnog plana bolnica i razvijanje centara izvrsnosti te ljudskih resursa.

Prema zakonu, osim doprinosa, od kojih se godišnje uprihodi oko 18 milijardi kuna, za zdravstvo bi trebao ići i dio od trošarina, autoosiguranja, mirovina viših od 5.000 kuna – sveukupno oko 4,8 milijardi kuna. Ako to zbrojimo, dobijemo više od 22,4 milijarde kuna. Moram reći da smo u rješavanju problema napravili kopernikanski iskorak kad smo HZZO izdvojili iz riznice. Stvari su se u ovoj godini značajno pokrenule. Za 11 posto smo povećali broj usluga koje su pružene u bolnicama. Prošle i pretprošle godine davali smo oko 12 milijuna usluga, a u prvih devet mjeseci ove godine napravili smo ih već 900.000 više. Zaustavili smo stvaranje dugova u bolnicama. U rujnu su bolnice ukupno u plusu 50 milijuna kuna. Ostavit ćemo doista održiv sustav.

Ante Ćorušić, predsjednik  Odbora za zdravstvo HDZ-a:

antecorusicDa bi poboljšali zdravstvenu skrb moramo povećati rast BDP-a. Rast po stopi od 1,2 posto nije dovoljan ni za kamate. Bez rasta od četiri posto teško ćemo isfinancirati zdravstveni sustav. HDZ takav rast namjerava postići već u drugoj godini svojeg mandata a s tim je moguća financijska konsolidacija sustava. Treba znati da se i ove 22 milijarde trebaju bolje preraspodjeliti. Treba jačati javni zdravstveni sustav kao i suradnji s privatnim sektorom ali treba znati da je on zainteresiran samo za profitabilni dio medicine. Ono što je skupo, komplicirano i s neizvjesnim ishodom nije predmet njihova interesa. Treba uvesti drugačiju politiku zdravstvenih osiguranja i tu privatni sektor ima svoju šansu jer će mu ostatit 127.000 Hrvata s plaćama većim od 10.000 kuna, a ostali će biti fokusirani na javni sektor. Hrvatska je po Ustavu socijalna država, a to jamči javni sektor. Uvest ćemo i treći stup i nadstandard ako treba, ali javni sustav je temelj.

 

Dražen Jurković, predsjednik Udruge poslodavaca u zdravstvu:

drazenjurkovicUdruga poslodavaca u zdravstvu zalaže se za dostupniji, kvalitetniji, održiviji sustav s pacijentom u središtu. S ovakvim rastom BDP-a, Hrvatska bi morala imati 1.761.946 zaposlenih da bi imala održiv sustav, što je 288.000 zaposlenih više nego sada. S njihovim izdvajanjima, proračun za zdravstvo narastao bi za 3,516 milijardi kuna, što bi bitno promijenilo situaciju. Za sustav je bilo vrlo važno  izdvajanje HZZO-a iz riznice aonda i   da se poštuju zakonske odredbe. Dakle, prema zakonu, osim doprinosa, od kojih se godišnje uprihodi oko 18 milijardi kuna, za zdravstvo bi trebao ići i dio od trošarina, autoosiguranja, mirovina viših od 5.000 kuna – sveukupno oko 4,8 milijardi kuna. Ako to zbrojimo, dobijemo više od 22,4 milijarde kuna, koliko imamo. No, za sad u zdravstvenu blagajnu  ide samo polovica tog iznosa jer su se tako dogovorili ministar zdravlja i ministar finacija.

 

Milka Kosanović, HUP- direktorica odonsa s članstvom HUP-a:

milkakosanovicPrivatno zdravstvo je u Hrvatskoj diskriminirano. Potpuno je jasno da su poboljšanja sustava moguća samo kroz sinergiju u kojoj se isprepliće najbolje od oba sustava. Istraživanje koje je nedavno provedeno u Hrvatskoj pokazalo je da 75 posto građana smatra da se u privatnim ustanovama dobiva kvalitetnija usluga. Mislim da bi najpošteniji sustav bio sustav vaučera u vrijednosti pojedine usluge, s kojim pacijent može sam izabrati gdje će zatražiti tu uslugu.  U Nizozemskoj su, primjerice, sve bolnice privatne, u Njemačkoj njih 65 posto, i svi građani imaju kvalitetnu uslugu. No, cijela ta suradnja privatnog i javnog morala bi biti transparentna tako da ne ostavlja prostora nikakvoj sumnji da ima više ili manje ‘povlaštenih’.

 

Maša Smokrović, HUP- Udruga zdravstvene njege, rehabilitacije i socijalne skrbi:

masasmokrovicVolimo se uspoređivati s europskim državama, Švedska nam je, recimo, primjer za uređenu socijalnu državu. Nedavno smo imali zajedničku konferenciju gdje smo saznali iznenađujući podatak da se jedna trećina svih usluga u Švedskoj obavlja u privatnom sektoru. Oni su, kako kažu, outsourcali jednu trećinu zdravstva i pokazalo se da je sustav od tada 40 posto kvalitetniji! Trebali bi vidjeti koje su mogućnosti privatnoga koje javnog pa onda napraviti suinergiju koja će biti na korsit svih a poglaviti pacijenta.

 

 

Marijo Drlje, predsjednik Udruge hrvatskih pacijenata:  

marijodrljeHrvatska udruga pacijenata apsolutno nije protiv privatnog zdravstva, ali onog koji se financira isključivo privatnim kapitalom. Svatko ovdje zastupa svoju stranu – ja zastupam pravo na liječenje. Tražimo, između ostalog, zabranu miješanja privatne i javne prakse, jer iskustva su stravična. Nas je strah. Također se protivimo bilo kakvom uvođenju košarica usluga u zdravstvo. Zalažemo se za jačanje solidarnog zdravstvenog sustava te rješavanje lista čekanja kroz definiranje krajnjih rokova u kojima se pojedina usluga mora omogućiti pacijentu. Zatim tražimo formiranje neovisnog promatračkog tijela koje će rješavati sukobe između zdravstvenih djelatnika i pacijenata te objedinjavanje vlasništva nad svim bolnicama…

 


 

Cijeli izvještaj s okruglog stola Jutarnjeg lista na temu ‘Kuda ide hrvatsko zdravstvo’ možete pročitati OVDJE!