OKRUGLI STOL JUTARNJEG LISTA Zašto su propale sve dosadašnje reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja?

Tanja Rudež Obrazovanje
Izvor: CROPIX

Piše Tanja Rudež, europska znanstvena novinarka godine

ZAGREB – Zašto su propale sve dosadašnje reforme sustava znanosti i visokog obrazovanja? Koliko javnih sveučilišta treba zemlja poput Hrvatske? Je li akademsko poduzetništvo poželjno ili je prijetnja?  Treba li Instutut Ruđer Bošković pripojiti Sveučilištu u Zagrebu kako bi se poboljšao njegov plasman na Šangajskoj listi? Kako povećati ulaganja u znanost?

Kako bi dobio odgovor na ova pitanja, od suštinske važnosti za razvoj visokog obrazovanja i znanosti u našoj zemlji, Jutarnji list organizirao je okrugli stol na kome su sudjelovali: dr. Radovan Fuchs iz Instituta za medicinska istraživanja u Zagrebu, dr. Maja Vehovec iz Ekonomskog instututa u Zagrebu, dr. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci, dr. Neven Soić, pomoćnik ravnatelja Instituta Ruđer Bošković i mr. Mislav Balković, predsjednik HUP – udruge poslodavaca u obrazovanju.

Treba li Hrvatskoj reforma sveučilišta?

Jesu li naši fakulteti i kadrovi koje obrazuju konkurentni onima u EU?

Hoće li se nastaviti egzodus naših stručnjaka u EU?

Treba li u sadašnjoj situaciji povećati ulaganja u znanost kod nas?

Dr. Maja Vehovec iz Ekonomskog instituta u Zagrebu bila je na čelu Nacionalnog vijeća za znanost koje je 2013. godine donijelo novi  Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja. Tim Pravilnikom, nazvanim mini strukturnom reformom hrvatske znanosti, pokušalo se postožiti uvjete za napredovanja u viša znanstvena zvanja što je izazvalo žestoko protivljenje u akademskoj zajednici. Dr. Vehovec smatra da svi pokušaji reformi padaju u Saborskom odboru za znanost te misli da je za njih nužna politička volja.

Dr. Radovan Fuchs iz Instituta za medicinska istraživanja u Zagrebu bio je HDZ-ov ministar znanosti i obrazovanja u vladi Jadranke Kosor koji je pokušao donijeti tri reformska zakona. Nakon burne rasprave zakoni su ušli u Sabor, ali su tamo “umrli” uoči parlamentarnih izbora 2011. godine. Glavni otpor reformi dolazio je sa Sveučilišta u Zagrebu, a paradoksalno je da je tada Fuchsovu reformu podržao sindikalni čelnik Vilim Ribić. Fuchs smatra da se s takvom reformom mora ići u prvih šest mjeseci mandata te da paralelno treba povećati ulaganja u znanost.

Dr. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci smatra da reformu sustava znanosti i visokog obrazovanja treba pažljivo isprojektirati. Tvrdi kako je način na koji je, tijekom mandata ove Vlade, osnovano Sveučilište u Slavonskom brodu protuustavan. No, misli da zbog geografskog položaja Republike Hrvatske svakiu kraj mora imati mogućnost istražibanja i pristup visokom obrazovanju. Naglašava da treba definirati ulogu javnih instituta, ali da Ruđer mora zapošljavati isključivo vrhunske znanstvenike, a ne javne službenike. Također, smatra da unutar sveučilišta mora postojati odsjek ili tvrtka koja će se baviti poduzetničkim aktivnostima.

Mislav Balković član je Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnologijski razvoj te predsjednik HUP- udruge poslodavaca u obrazovanju. Upozorava da jedan student hrvatske porezne obveznike stoji 46.000 kuna te da imamo vrlo skup sustav visokog obrazovanja s obzirom na naš BDP po stanovniku. Naglašava i da se broj osoba u sustavu znanosti i visokog obrazovanja u posljednjih sedam godina povećao za 30 posto jer je visoko obrazovanje sve masovnije. Pri tome samo 7,8 posto studenata u visokom obrazovanju ne financira država.

dr. Neven Soić je pomoćnik ravnatelja Instituta Ruđer Bošković i voditelj 2,5 milijuna eura vrijednog projekta PaRaDeSec,  trenutno najvećeg projekta iz programa OBZOR 2020 Europske unije u Hrvatskoj. Upozorava da Hrvatska opasno zaostaje za ostatkom EU jer nema gospodarstvo. Ističe da za to moramo imati sustav sveučilišta koji obrazuje kadrove kako bi u današnjem svijetu mogli opstati u gospodarstvu. Također, smatra da je potpuna katastrofa što su u trenutku besparice osnovana još dva javna sveučilišta koja proizvode nepotrebne kadrove te da na njima predaju ljudi koji nisu kompetentni. Upozorava i da bi pripojenje Ruđera Sveučilištu u Zagrebu uništilo naš najveći znanstveni institut.

Cijelu reportažu s okruglog stola Jutarnjeg lista možete pročitati OVDJE!