Ja, poduzetnik

Uvod EU FONDOVI Građevinske dozvole Pokretanje posla Preživljavanje poduzeća Trendovi Ulazak u poduzetništvo

uvod-poduzetnik

Milijarda eura za mala i srednja poduzeća

Hrvatskoj je iz tzv. kohezijskih fondova Europske unije (Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond) dodijeljeno 8,609 milijardi eura. Od tog iznosa 12 posto ili gotovo milijardu eura Hrvatska će usmjeriti na jačanje konkurentnosti malih i srednjih poduzeća u razdoblju od 2014. do 2020. godina.

Od milijardu eura, pola je namijenjeno izravnim bespovratnim potporama za poduzetničke projekte za mikro, mala i srednja poduzeća. Sada su otvorena dva natječaja za proizvodne tvrtke ukupne vrijednosti od 1,2 milijarde kuna. Minimalni iznos projekta za koji se može tražiti potpora je 1,1 milijun kuna, a maksimalni 42,8 milijuna kuna. Potpore iznose od 35 do 45 posto vrijednosti projekta, ovisno o veličini poduzeća, a do početka rujna stigle su 43 prijave.

Od iduće će godine u ponudi biti i niz tzv. financijskih instrumenata – mikrokrediti, garancije, mali razvojni krediti, krediti za poslovne anđele… Kako pokazuju analize navedene u hrvatskom Operativnom programu konkurentnost i kohezija, 79 posto malih i srednjih poduzetnika kao primarni izvor financiranja ulaganja sada koristi vlastite prihode i zadržanu dobit. Za nove financijske instrumente sufinancirane iz EU fondova predviđa se 310 milijuna eura, novac će biti dostupan preko banaka, a uvjeti još nisu poznati.

Za poduzetnike iz poljoprivrednog sektora potpore se najvećim dijelom dodjeljuju iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (ukupno je tu predviđeno 2,026 milijarde eura) te iz Europskog fonda za pomorstvo i ribarstvo  (ukupno 253 milijuna eura).

Ove godine objavljeno je nekoliko natječaja iz Programa ruralnog razvoja. Prvi veliki natječaj namijenjen je potporama za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva te za ulaganja u preradu, marketing i/ili razvoj poljoprivrednih proizvoda, a težak je 1,358 milijardi kuna. Prijavilo se čak 1280 projekata, među kojima i velikih poduzeća. Tu se stopa sufinanciranja kreće od 50% do čak 90%, dok maksimalni iznos financiranja ide do pet milijuna eura.

 

Kategorizacija poduzeća za EU fondove

Mikro: manje od 10 zaposlenih, do 2 milijuna eura prihoda

Mala: manje od 50 zaposlenih, do 10 milijuna eura prihoda

Srednja: manje od 250 zaposlenih, do 50 milijuna eura prihoda

Jačanje konkurentnosti poduzeća iz kohezijskih fondova

Iznos koji su članice EU odredile za konkurentnost malih i srednjih poduzeća u razdoblju od 2014. do 2020. i postotak tog iznosa od ukupnog iznosa dodijeljenih im iz EU kohezijskih fondova*

Države članice Iznos (euro) % od ukupnih alokacija
Austrija 164,732.433 17,5%
Belgija 242,772.668 12,7%
Bugarska 592,868.242 8,4%
Cipar 70,000.000 10,5%
Češka 892,130.143 4,3%
Danska 68,002.039 17,3%
Estonija 301,329.787 8,8%
Finska 258.074.617 20,4%
Francuska 1.605,488.416 11,5%
Grčka 1.328,415.919 9,2%
Hrvatska 970,000.000 12%
Irska 63,600.000 6,8%
Italija 3.575,305.306 11,9%
Latvija 296,191.300 6,9%
Litva 531,603.253 8,2%
Mađarska 2.071,435.900 9,7%
Malta 57,653.100 8,4%
Njemačka 2.355,444.999 13,4%
Poljska 5.608,753.712 7,6%
Portugal 4.567,989.848 22,2%
Rumunjska 744,680.850 3,4%
Slovačka 398,984.150 3%
Slovenija 526,078.421 18,2%
Španjolska 2.820,973.785 10,6%
Švedska 296.128.381 18%
Ujedinjeno Kraljevstvo 2.013,197.088 19,3%

* Kohezijski fondovi uključuju Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond i Europski socijalni fond

Izvor: Europska komisija

Ciljevi iz Programa ruralnog razvoja  – nacrtati PITU

*Restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednog i prehrambenog sektora: 41% sredstava

* Promicanje okolišno učinkovitog poljoprivrednog sustava: 27%

* Poboljšana učinkovitost resursa te pomaka ka klimatskih elastičnoj poljoprivredi, prehrambenoj industriji i šumarstvu: 11%

* Smanjenje ruralne depopulacije i povećanje kvalitete života te gospodarski oporavak: 21%

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede

Za izdavanje 188 dana

Iako je u posljednjem izvješću Doing Business ove godine Svjetska banka pohvalila Hrvatsku ističući kako je napravljen ozbiljan napredak u pojednostavljivanju dobivanja građevinske dozvole i vrijeme potrebno za njezino izdavanje znajačajno je smanjeno, među tranzicijskim ekonomijama Europske unije Hrvatska je i dalje najgora po tom kriteriju. Broj dana potreban za njezini izdavanje prepolovljen je, što je Hrvatsku učinilo boljom od nekoliko zemalja, no apsolutno najveći trošak za izdavanje građevinske dozvole izražen kao postotak od vrijednosti investicije ukazuje na to da Hrvatska država najviše među tranzicijskim ekonomijama opterećuje investitore u korist birokracije, a razlika je ogromna. Po broju procedura potrebnih za izdavanje građevinske dozvole od Hrvatske ih više ima jedino Mađarska, dok primjeri drugih zemalja pokazuju da procedura može biti dvostruko manje nego ih Hrvatska ima.

ZEMLJA Dobivanje građevinske dozvole (ukupni rang) Broj dana potreban za izdavanje građevinske dozvole Broj procedura potrebnih za izdavanje građevinske dozvole Trošak izdavanja građevinske dozvole vkao postotak od vrijednosti skladišta koje se gradi u zamišljenom primjeru
LITVA 15 91 11 0,3
ESTONIJA 20 103 11 0,3
LATVIJA 47 149 12 0,3
SLOVENIJA 90 221,5 11 1,2
BUGARSKA 101 110 16 4,5
MAĐARSKA 103 91 23 0,2
SLOVAČKA 110 286 10 0,1
POLJSKA 137 212 19 0,3
ČEŠKA 139 143 24 0,3
RUMUNJSKA 140 255 14 2,3
HRVATSKA 178 188 21 10,9

 

Osnivanje tvrtke je preskupo

Među tranzicijskim zemljama Europske unije jedino je Češka lošija od Hrvatske prema kriteriju lakoće pokretanja posla, jednom od kriterija ljestvice Doing Business koju Svjetska banka objavljuje svake godine rangirajući po više kriterija sve zemlje svijeta.

Tvrtka se u Hrvatskoj u usporedbi s drugim tranzicijskim ekonomijama EU može osnovati u srednje brzom roku, za 15 dana, no još uvijek je za to potrebno previše procedura i u usporedbi s drugima – skupo je.

Primjeri drugih zemalja pokazuju da je moguće i brže i jeftinije. U Litvi, Latviji, Bugarskoj i Češkoj početni kapital nije ni potreban.

Litva je najbolja od tranzicijskih zemalja

ZEMLJA Pokretanje posla (ukupni rang) Broj dana za pokretanje tvrtke Broj procedura potrebnih za pokretanje tvrtke Minimalni kapital potreban za pokretanje tvrtke (% od prihoda po glavi stanovnika)
LITVA 11 3.5 3  0
SLOVENIJA 15 6 2  44,1
ESTONIJA 26 4.5 4  18,6
LATVIJA 36 12.5 4  0
RUMUNJSKA  38 8 5  0,7
BUGARSKA 49 18 4  0
MAĐARSKA 57 5 4  54
SLOVAČKA  77 11.5 7  19,2
POLJSKA 85 30 4  12,3
HRVATSKA 88 15  7  26,6
ČEŠKA 110 19 9  0

Izvor: Doing Business 2015, Svjetska banka

 

Mali su otporniji

Poduzetništvo se u Hrvatskoj pokazalo žilavim unatoč općoj depresiji u društvu koja ne ide na ruku njegovu razvoju. U razdoblju od 2002. do 2013. godine, kako pokazuju podaci CEPOR-a, udio preživjelih poduzeća u nas iznosio je 69,02 posto. Posebno su se otpornima pokazala mala poduzeća, kod kojih je udio preživjelih u istom razdoblju veći od 70 posto. Mala i srednja poduzeća su kičma gospodarstva, čine 99 posto svih poduzeća u Hrvatskoj i EU. Kod nas drže više od 67 posto radnih mjesta u privatnom sektoru.

Nakon početnog šoka koje nam je donio izlazak iz CEFTA-e i ulazak u Europsku uniju, hrvatski izvoz raste po dvoznamenakstim stopama, a dio toga su i mala i srednja poduzeća, koja sve više gledaju ne samo prema drugim europskim, nego i prema tržištima na drugim kontinentima.

Prema podacima iz 2012. godine, citiranima u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija za povlačenje novca iz EU fondova, udio malih i srednjih poduzeća u ukupnom izvozu roba je 44 posto, a do 2023. godine trebao bi narasti na 47,5 posto, kao rezultat ulaganja u razvoj i širenje poslovanja što će se financirati iz EU fondova.

Koliko je to potrebno govori podatak o inovativnosti domaćih poduzeća. Hrvatskoj sada kronično nedostaje novih proizvoda kojima bi njeni poduzetnici mogli konkurirati na vrlo zahtjevnom domaćem i stranom tržištu. U 2013. godini je tako samo 8 % poduzeća imalo istinski inovativne proizvode.

Stopa preživljavanja poduzeća od 2002. do 2013. godine (udio zatvorenih i preživjelih poduzeća, u %)

Vrsta poduzeća                                Udio zatvorenih poduzeća     Udio preživjelih

Mala poduzeća                                          29,80                                      70,20

Srednja poduzeća                                      57,09                                      42,91

Velika poduzeća                                        48,81                                      51,19

UKUPNO                                                  30.98                                      69,02

Izvor:  Izvješće o malim i srednjim poduzećima u Hrvatskoj 2014., CEPOR

Samo 8% poduzeća ima inovativni proizvod

Kriterij (u %)                                             2011.          2012.          2013.

– Poduzeća koja imaju nove proizvode

koji su novi svima                                              12,63          9,00            8,05

– Poduzeća koja imaju proizvode

koji su novi nekima                                   25,16          21,06          21,86

– Poduzeća koja imaju proizvode

koji nisu novi nikome                                62,21          69,94          70,09

Mali se razdužuju, financijski sve nestabilniji

Većinu tvrtki od kojih se sastoji hrvatsko gospodarstvo čine prema svojoj veličini mala

poduzeća. Od 107.906 tvrtki prema podacima Fine u male tvrtke spada njih 106.322, dok

je srednjih poduzeća svega 1230, a velikih tek 354. Mala se poduzeća koja zapošljavaju

405 tisuća ljudi, pokazuje analiza njihova poslovanja u posljednje tri godine razdužuju i

njhov je faktor zaduženosti sa 14,3 u 2011. pao na 12,7 u prošloj godini. Faktorom

zaduženosti odražava se broj godina koje su poduzeću potrebne za pokriće postojećih

obveza nastave li poslovati s s istim rezultatima kao do sada. Smanjivanje faktora

zaduženosti je dobro, međutim nije dovoljno dobro. Faktor zaduženosti veći od pet ukazuje

na prekomjernu zaduženost, a za hrvatska mala poduzeća više je nego dvostruko veći od

preporučenog.

Manji faktor zaduženosti ima još jedno naličje. U posljednje tri godine mala podzeća sve

manje sama financiraju svoje poslovanje. Stupanj samofinanciranja koji je 2011. godine

iznosio 21,06, što se smatra zadovoljavajućim pao je na 18,62 u prošloj godini pa je sada

u kategoriji prihvatljivog. Stupanj samofinanciranja pokazuje udjel vlastitog kapitala u

ukupnim izvorima sredstava kojima poduzetnici raspolažu.

Mali poduzetnici u takvoj situiaciji lani su ostvarili 2,69 posto prinosa na uloženi kapital

dok su prije tri godine na uloženo gubili novac. Međutim, s obzirom na to da su mali

poduzetnici koji čine većinu gospodarstva prezaduženi, povrat koji ostvaruju na svoj

uloženi novac nije dovoljan, odnosno ne omogućuje im da u kraćem roku brže povećaju

svoju finanicjsku stabilnost. Uopravo obratno, u posljednje su tri godine mala podueća

postala financijski nestabilnija. Faktor financijeske stabilnosti iznosi 1,09, a trebao bi biti

manji od jedan da bi se poduzeća smatrala financijski stabilnima. Neto dobit malih

poduzetnika lani je iznosila 1,85 milijardi kuna, što je tek 0,84 posto od ukupno ostvarenih

prihoda koji su iznosili 220,2 milijarde kuna. Svi mali poduzetnici zajedno platili su 2,2

milijarde kuna poreza na dobit.

 

Faktor zaduženosti malih poduzetnika: Poželjno 5

2011. 14,3

2012. 14,4

2013. 13,6

2014. 12,7

 

Stupanj samofinanciranja poduzetnika: Poželjno iznad 20

2011. 21,06

2012. 17,97

2013. 19,28

2014. 18,62

 

Faktor financijske stabilnosti: Poželjno manje od 1

2011. 1,03

2012. 1,08

2013. 1,07

2014. 1,09

 

Prvo, naši mali poduzetnici i dalje su dramatično prezaduženi. Faktor zaduženosti iznosi im čak 12,7, a prezaduženošću se smatra sve više od pet! Pada stupanj samofinanciranja. S obzirom na razinu rizika poslovanja u Hrvatskoj te visoku zaduženost, prinos na kapital bi im trebao biti petnaest posto, a ne tek nešto mizerno iznad 2 posto. Nadalje, rentabilnost imovine tih naših poduzetnika također je jako loša (molimo da pogledate pripremljene podatke u tablici), a Maras je bacivši oko na rast dobiti zaključio da je situacija „sjajna“, iako je kao ekonomist trebao zaključiti da neto dobit (dobit minus gubitak) sada iznosi samo 0,84 posto na promet. To što su mali poduzetnici izašli iz lanjskog minusa u neto dobiti od -0,53 posto na promet, ne znači da su napravili spektakularni prevrat i da se sada valjaju u dobiti. Jednostavno; 0,84 posto neto dobiti u odnosu na promet je jako malo, granično. Tek toliko da nije minus. Eto, nos im viri iznad vode.

Često rješenje iz nužde

Za razliku od drugih zemalja u tranziciji Hrvatska ima razmjerno nisku razinu poduzetničke aktivnosti stanovništva. Potvrđuje to i TEA indeks,  koji mjeri broj poduzetnički aktivnih ljudi na 100 ispitanika. Za poduzetništvo se u 2013. odlučivalo samo 8,27 posto ispitanika, dok je prosjek za sve zemlje u kojima je Global Entrepreneurship Monitor (GEM) proveo istraživanje bio znatno veći i iznosio je 13,18 posto. Pojednostavljeno, dok se u Hrvatskoj za poduzetništvo odlučuje tek svaki 12. građanin, odluke o pokretanju vlastita biznisa u svijetu ‘padaju’ znatno brže i lakše, pa se za takvo rješavanje pitanja vlastite egzistencije u prosjeku odlučuje svaki 7. stanovnik.

U prilog osnivanju vlastita poduzeća ili obrta svakako ne ide dugotrajna recesija. Razlog su i nedovoljno razvijeni mehanizmi financiranja poduzetnika, kao i  birokratiziranost sustava. No, stručnjaci upozoravaju da dio krivice za slab razvoj poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj leži i u mentalitetu. Hrvati više cijene sigurnost zaposlenja i stabilnost primanja, nego rizik koji nosi razvoj vlastita biznisa.

Hrvatska je i u segmentu poduzetništva još uvijek značajno ‘muška’ zemlja, pokazalo je istraživanje GEM-a. Prema tom istraživanju, koje pokriva razdoblje od 2002. do 2011. godine, ali i drugim analizama, za poduzetništvo se u Hrvatskoj više odlučuju muškarci nego žene. Veći interes prema pokretanju vlastita posla pokazuju zreliji i obrazovaniji ljudi. Poduzetništvo je jače korijene pustilo u razvijenijim dijelovima zemlje, poput Zagreba i okolice, Istre i Primorja, nego u manje razvijenim dijelovima.

Poduzetničke namjere u Hrvatskoj pokazuje 20-ak posto ispitanika, ali malo ih se na to odlučuje. Dio razloga leži u strahu od toga kako će cijela priča završiti, što potvrđuje i GEM-ovo istraživanje. Mnogi, upozoravaju stručnjaci, u poduzetničke vode odlazi zbog nužde – primjerice, zato što su ostali bez posla, pa se odlučuju na neki oblik samozapošljavanja – a ne zato što su stvarno uočili poduzetničku priliku.

Poduzetnička aktivnost u Hrvatskoj (mjerena TEA indeksom)

Pokazatelj                                        2008.          2011.          2012.          2013.

TEA indeks za Hrvatsku                             7,59            7,32            8,27            8,27

TEA indeks, prosjek za sve zemlje   10,49          11,39          13,00          13,18

Napomena: TEA indeks predstavlja broj poduzetnički aktivnih ljudi na 100 ispitanika u dobi od 18 do 64 godine života.

Poduzetničke želje i strahovi

Poduzetničke namjere (u %)

Godina                          Hrvatska              Gospodarstva temeljena na efikasnosti

  1. 12,15 23,79
  2. 9,70                                      24,77
  3. 9,78                                      26,27
  4. 21,64 26,26

Strah od promašaja(u %)

Godina                          Hrvatska              Gospodarstva temeljena na efikasnosti

  1. 38,16 36,97
  2. 45,21 35,87
  3. 39,24 34,59
  4. 45,72 38,14

Izvor: Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?, GEM Hrvatska 2002 – 2011.