SDP će nakon izbora koalirati s Bandićem?

Ivanka Toma Vijesti

Budu li rezultati parlamentarnih izbora u skladu s istraživanjima javnog mnijenja koje ostavlja otvorena vrata za lijevu, ali i desnu koaliciju, moguće je da Milan Bandić postane jedan od ključnih igrača koji bi predsjednika SDP-a Zorana Milanovića doveli u poziciju da bude mandatar nove vlade. Informacija iz vrha SDP-a govori da Milanović nije nesklon postizbornom koaliranju s Bandićem.

Razgovora između Milanovića i Bandića na tu temu nije bilo, i njih dvojica se sigurno neće susresti prije izbora, ali to ne znači da nisu u kontaktu njihovi bliski suradnici. Tako nam govori vodeći SDP-ovac i dodaje da im je stiglo više poruka iz Bandićeva stožera da stranka Bandić Milan 365 želi suradnju sa SDP-om.

 

Ogromni jaz

Budući da je nakon Bandićeve kandidature na predsjedničkim izborima 2009. godine, potom njegova izbacivanja iz SDP-a, pa do prošlogodišnjeg uhićenja, stvoren ogroman jaz između premijera i zagrebačkog gradonačelnika, izravni dogovor o koaliranju praktično je nemoguć. Ali to ne isključuje, kaže nam sugovornik iz SDP-a, postizborno koaliranje koje bi u praksi značilo suradnju s ljudima koji bi s Bandićeve liste ušli u Sabor. Razmatra se opcija u kojoj bi vuk bio sit, a koza cijela. SDP računa s tim da će Bandić i nakon izbora radije biti gradonačelnik Zagreba nego saborski zastupnik, ali bi SDP podržali njegovi zastupnici. Bandić bi zadržao moć prvog čovjeka Zagreba i dodatno osnažio time što bi preko nekoliko glasova u Saboru imao određeni utjecaj u izvršnoj vlasti.
Prema rezultatima ankete koju je prije početka rujna (dakle prije izbjegličke krize) za SDP provela agencija Ipsos Puls na uzorku od 5500 ispitanika po svim izbornim jedinicama, koalicija predvođena HDZ-om osvojila bi 51 mandat, a SDP-ova 53 mandata. U SDP-u su svjesni da se taj omjer može promijeniti, kao i da je ključno koliko će mandata osvojiti stranke i liste koje će same izaći na izbore. Po tom istraživanju stranka Bandić Milan 365 dobiva četiri mandata, i to po jedan u sve četiri jedinice koje se protežu kroz Zagreb, dakle prvu, četvrtu, šestu i sedmu. Milanovićevoj koaliciji je to bitno jer je Bandićevi glasovi ne dolaze iz istog bazena u kojem peca SDP.

Što s Holy?

Kad je riječ o postizbornom koaliranju, SDP-ova koalicija može računati i na ORaH Mirele Holy koji po istraživanju Ipsos Pulsa dobiva čak 12 mandata, po dva u prvoj i sedmoj izbornoj jedinci (centar Zagreba, te Novi Zagreb koji je spojen s Gorskim kotarom) i po jedan u svim ostalima. Holy nam je izjavila da će koalirati nakon izbora s lijevom opcijom ako o ORaH-u bude ovisio mandatar nove vlade, ali uz napomenu da se moraju usuglasiti programi. Premda računaju s njenom strankom, u SDP-u su svjesni da se raspoloženje birača lako može promijeniti, kao i da su to glasovi iz istog, lijevog biračkog korpusa.
Iz iste baze regrutiraju se i glasovi koji će na izborima otići Živom zidu, a on bi po spomenutom istraživanju osvojio osam mandata. Po jedan u svim izbornim jedinicama, osim u prvoj i sedmoj, tj. tamo gdje ORaH dobiva po dva.

Ovan na brvnu

SDP-ov motiv da postizborno koalira s Bandićem možda bi se mogao naći i u rezultatima što bi ih po anketi koju je naručio SDP osvojio Most nezavisnih lista. Oni bi ukupno imali šest mandata, s tim da bi u desetoj izbornoj jedinici gdje im je baza osvojili dva. Po jedan mandat bi osvojili u prvoj, drugoj, šestoj i sedmoj jedinici, dakle na terenu na kojemu dobiva i Bandić. Drugim riječima, stranka Bandić Milan 365 borit će se s Mostom, i to za glasove s kojima SDP ne može računati jer ne spadaju u biračko tijelo njegove koalicije.
Osobe bliske Bandiću kažu da zagrebački gradonačelnik s njima ne dijeli planove o političkim savezima, i izražavaju skepsu o koaliranju sa SDP-om. Ipak, valja se prisjetiti da je još u svibnju na pitanje bi li u budućoj vladi surađivao sa SDP-om i HDZ-om Bandić odgovorio: “Ne treba biti ovan na brvnu. Ja sam i danas spreman surađivati s premijerom Milanovićem”. Pritom je dodao da je Milanoviću oprostio teške riječi koje je izgovorio na njegov račun.

Buran odnos

Buran odnos između Milanovića i Bandića traje od prošlih predsjedničkih izbora 2009. godine kada se Bandić kandidirao unatoč tome što je SDP izabrao Ivu Josipovića za svog predsjedničkog kandidata. Bandić je kandidaturu objavio 5. studenoga, a već je sutradan izbačen iz SDP-a. Osobito teške riječi padale su u svibnju 2013. kada je na izborima za gradonačelnika Zagreba Bandić bio protukandidat SDP-ovcu Rajku Ostojiću.
– Očekivao sam da će građani Zagreba prepoznati Rajka kao kompetentnijeg i čistijeg kandidata od aktualnog gradonačelnika. Bez repova, bez sumnji. Ali u politici se katkad može izabrati i najgoreg od najgorih – bio je Milanovićev komentar Bandićeve pobjede. Zbog javno izgovorenih optužbi za korupciju Bandić je čak tužio medije koji su prenosili Milanovića, ali i samog premijera. Dana 19. listopada prošle godine policija je uhitila Bandića, a sud mu je odredio pritvor. Na sudsko ročište radi Milanovićevih optužbi Bandić je bio doveden iz pritvora. USKOK je protiv njega otvorio više istraga, a u pritvoru je bio sve do 9. travnja ove godine, kada je pušten odlukom Ustavnog suda.
Nagađalo se da bi Bandić mogao koalirati s HDZ-om i Radimirom Čačićem, ali se to nije potvrdilo. U prilog mogućnosti da će na kraju podržati SDP-ovu koaliciju govori i to što se našao na meti kritika iz HDZ-a.

 


 

Rezultati istraživanja koje je naručio SDP

Agencija Ipsos Puls početkom rujna na uzorku od 5500 ispitanika po svim izbornim jedinicama ispitala je raspoloženje birača

– HDZ-ova domoljubna koalicija – 51 mandat
– Koalicija SDP-HNS-HSU-Laburisti-A-HSS – 53 mandata
– Bandić Milan 365 – 4 mandata
– HDSSB – 4 mandata
– ORaH – 12 mandata
– Živi zid – 8 mandata
– Most nezavisnih lista – 6 mandata
– IDS – 2 mandata

Ipsos Puls je proveo istraživanje popularnosti dvojice kandidata za premijera – Zorana Milanovića i Tomislava Karamarka
Milanovića podržava 48 posto birača, a Karamarka 26 posto
među onima kojima je SDP kao stranka drugi izbor
Milanovića podržava 68 posto birača, a Karamarka 15 posto