SINDIKAT PROTIV UGLEDNOG STRUČNJAKA ‘Nevjerojatno da se kod plaća u obrazovanju uspoređuju kruške i jabuke!’

Jutarnji.hr Ankete, Obrazovanje
Izvor: CROPIX

Nakon što smo ovaj tjedan objavili raspravu o smanjivanju plaća u javnom sektoru, jedan od naših sugovornika, Matija Kroflin iz Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja ostao je u najmanju ruku iznenađenim kada je pročitao stav drugog sugovornika u toj temi te se odlučio posebno osvrnuti na teze Danijela Nestića s Ekonomskog instituta u Zagrebu, za kojeg smatra da je izrazito neprecizno baratao podacima u iznošenju svoje teze.

NESTIĆEV TEKST PROČITAJTE OVDJE, a polemični odgovor Matije Kroflina prenosimo u cijelosti:


 

Matija Kroflin, ekonomist Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja

kroflin mala

Nažalost, kao i o plaćama u ostalim dijelovima javnog sektora, i o plaćama u obrazovanju znamo nedovoljno. Ne postoji detaljna i kvalitetna nacionalna statistika, a i ono malo što postoji i odnosi se na prosječne plaće ima određena ograničenja i mane.

Stoga ne čudi što se prilikom nedavnog štrajka u prosvjeti vodila žestoka polemika oko toga kolike su zapravo plaće učitelja u osnovnim i srednjim školama. Ministar je baratao nekim internim podacima, učitelji su novinarima pokazivali svoje platne liste, a sindikati su se koristili javnim podacima DZS-a. Nažalost, javnost je u toj priči bivala zbunjena i to joj nije za zamjeriti.

Međutim, za zamjeriti je ljudima kojima bi preciznost baratanja podacima trebala biti sastavni dio svakodnevnog posla. Tako je nevjerojatno da znanstvenik s jednog od uglednih hrvatskih instituta, ekonomist po struci, koji je usput rečeno, prošle godine bio angažiran od strane Vlade RH da za Europsku komisiju izradi sveobuhvatnu analizu stanja plaća u RH, uspoređuje kruške i jabuke kada su u pitanju podaci o plaćama u obrazovanju.

Dotični je, naime, u nedavnom osvrtu na plaće javnog sektora u RH iznio sljedeće:

…Ministar Mornar tada je izjavio da je prosječna plaća nastavnog osoblja s visokom stručnom spremom 6365 kuna u osnovnim školama i 6560 kuna u srednjim školama. Nemamo razloga ne vjerovati ministru. Je li to puno ili malo, svatko može sam prosuditi. Nekoliko dodatnih usporedbi možda pomogne. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj u prvih šest mjeseci ove godine iznosila je 5685 kuna.“

Uspoređivanje neusporedivih, ministrovih podataka s podacima DZS-a i na temelju toga sugeriranje kako su plaće u obrazovanju visoke, prilično je nevjerojatno s obzirom da dolazi od osobe koju javnost drži stručnim autoritetom.

Prosječna plaća u RH zaista iznosi 5.685 kuna. Navedeni podatak stoji u Priopćenju DZS-a broj 9.1.1/6. objavljenom 31. kolovoza 2015. Svatko može vrlo lako pronaći navedeno priopćenje na mrežnim stranicama DZS-a. Međutim, u tom istom priopćenju stoje i podaci o obrazovanju. U prvih šest mjeseci ove godine prosječna plaća u osnovnim školama bila je 4.974 kune, a u srednjim školama 5.330 kuna. Prosječna plaća u cijelom obrazovanju, koje uključuje i visoko obrazovanje, bila je 5.508 kuna. Bez obzira na sve manjkavosti tih podataka, to su jedini javni, međusobno usporedivi podaci koje imamo i na temelju kojih je moguće donositi određene zaključke o trenutnim odnosima plaća u RH.

Javnost ministru može vjerovati na riječ, ali stručnjak koji se bavi plaćama ne bi trebao. Naime, ministar je iznosio podatke koji nisu dostupni široj javnosti. Prema parametrima za izračun plaća ministrove bi brojke mogle odgovarati neto plaći VSS učitelja/nastavnika zaposlenog na puno radno vrijeme s više od 25 godina staža, jednim djetetom i niskim prirezom. Da li je to „prosječan“ učitelj ili nastavnik?  Ne znamo, jer nemamo podatke o radnom vremenu, dobnoj strukturi, broju djece, kao ni konkretnom prebivalištu svih učitelja i nastavnika. Dakle, ne možemo ustvrditi da su ministrovi podaci točni, ali čak i da jesu nema opravdanja da ih uspoređujemo s prosjekom svih djelatnosti u RH ili s prosjekom prerađivačke industrije.

Jedina relevantna usporedba onda bi bila da se navedene plaće uspoređuje s plaćom za neko drugo konkretno radno mjesto koje zahtjeva istu razinu obrazovanja i s osobama koje imaju jednak radni staž, broj djece i prebivalište kao i gore istaknuti navodni, „prosječni“ učitelj. To naravno nitko u RH nije napravio. Određeni podaci DZS-a sugeriraju da bi u tom slučaju situacija za učitelje i nastavnike mogla biti prilično loša. Naime, obrazovanje (a učitelji i nastavnici čine većinu) je prema prosječnoj plaći za VSS već godinama najslabije plaćena djelatnosti. Prema posljednjim podacima, 29 posto manje nego prosjek RH.

Tko je po Vašem mišljenju u pravu?