TREBA LI POVEĆATI MINIMALAC? Rast minimalne plaće je udica za birače, ali zabluda je da to može spriječiti siromaštvo!

Adriano Milovan Ja, poduzetnik, Zaposlenost

Spin Valis jedan je od najvećih igrača u hrvatskoj drvnoj industriji, industrijskoj grani koja od ulaska u EU bilježi znatan rast proizvodnje i izvoza. U toj požeškoj tvrtki zaposleno je 495 radnika, od kojih otprilike trećina prima minimalnu plaću. Kao i kod drugih kompanija, i u Spin Valisu plaće su velika stavka rashoda. Ako se ostvare najave koje u zadnje vrijeme dolaze iz vodećih hrvatskih političkih stranaka, ti će im rashodi, po svemu sudeći, još porasti.

Potpora sindikata

Povećanje minimalne plaće, naime, kao jedan od svojih ciljeva zagovaraju i u SDP-u i u HDZ-u. Minimalac u Hrvatskoj u ovoj godini, sukladno uredbi Vlade, iznosi 3.029,55 kuna u bruto iznosu, što je 11,94 kune više nego u prošloj godini. Kada se on dovede u odnos s prosječnim radničkim primanjima iz ljeta prošle godine, onda minimalac doseže samo 38,1 posto prosječne bruto plaće. U neto iznosima, tu govorimo o minimalnoj plaći od samo oko 2450 kuna. Vladini podaci s početka ove godine pokazuju i da za minimalac u Hrvatskoj radi 80.481 radnik te da minimalne plaće isplaćuje 19.095 poslodavaca.
Ne čudi stoga što su upravo u visini minimalne plaće vodeće stranke našle udicu za lov na birače. U tome političari uživaju i potporu sindikata. Tako je, primjerice, SSSH nedavno predložio da se minimalna plaća u neto iznosu poveća na 3100 kuna, što je nešto više od polovine prosječne neto plaće u zemlji. Takav je potez, kaže Mladen Novosel, predsjednik SSSH, više nego potreban želi li se izbjeći pad velikog broja ljudi u siromaštvo.
– Namjera nam je zaštititi najugroženiji dio hrvatskih radnika i povećati im životni standard – kaže Novosel, čija je sindikalna središnjica povećanje minimalca visoko plasirala na listi svojih zahtjeva koje je uoči izbora uputila političkim strankama.
No, povećanje minimalne plaće, tvrde ekonomisti, bio bi velik uteg za hrvatsko gospodarstvo, koje se konačno počelo oporavljati od dugotrajne recesije, makar i samo malim koracima. Takav bi potez bio posebno jak udar na djelatnosti poput drvne, tekstilne i kožarske industrije, te trgovine, u kojima velik dio radnika radi upravo za minimalac.
– Ako dođe do povećanja minimalne plaće, smanjit će se naša konkurentnost. Vjerujem da bi Spin Valis i u takvim uvjetima ostao u zoni pozitivnog poslovanja, ali posljedica će biti pad konkurentnosti jer više neće biti novca za investicije, a konkurencija s kojom se suočavamo na globaliziranom tržištu neće sjediti skrštenih ruku – upozorava Zdravko Jelčić, predsjednik Uprave Spin Valisa.
Stoga bi eventualno povećanje minimalca nova Vlada, dodaje Jelčić, morala kompenzirati smanjenjem poreza i parafiskalnih nameta, koji bi tvrtkama otvorio manevarski prostor. Ne dođe li do toga, naglašava Jelčić, uslijedit će ili otpuštanja ili erozija konkurentnosti, s dugotrajno negativnim posljedicama.
– Nažalost, to je izbor ako se poveća minimalna plaća, a istodobno ne dođe do rasterećenja poslovanja na drugim pozicijama – ističe Jelčić.
I u HUP-u upozoravaju da bi povećanje minimalne plaće za dobar dio hrvatskog gospodarstva bio put u sunovrat. U krovnoj poslodavačkoj udruzi posebno upozoravaju na opasnosti koje bi donijelo povećanje minimalne plaće bez prethodno provedene analize.
– Najavu povećanja minimalne plaće od političkih stranaka bez ikakve analize smatramo neodgovornom i štetnom za hrvatsko gospodarstvo – naglašava Nataša Novaković, savjetnica za tržište rada i razvoj ljudskih potencijala HUP-a.

Potrebne analize

– Minimalna plaća jedan je od alata tržišta rada koji uvelike može pozitivno utjecati na tržište rada ako se dobro odrede njena visina i mehanizmi usklađivanja. No, ako se donese bez konkretnih analiza, kako gospodarstva, tako i drugih socijalnih parametara, minimalna plaća može imati izuzetno negativan učinak, primjerice na produktivnost, odnosno može dovesti i do gubitka posla velikog broja radnika – upozorava N. Novaković.
U HUP-u pritom podsjećaju da Hrvatska ima jednu od najviših propisanih minimalnih plaća u regiji. Ona je, doduše, niža od minimalca u razvijenijim zapadnim zemljama, ali je, prema podacima Eurostata, među najvećima u tranzicijskoj regiji. Tako veću zajamčenu minimalnu plaću od Hrvatske, u kojoj ona u bruto iznosu iznosi 396 eura mjesečno, među tranzicijskim članicama Unije imaju jedino Poljska, 410 eura, i Slovenija, čak 791 euro. U svim ostalim članicama EU na potezu od Baltika do Crnog mora minimalna je plaća manja. U državama zapadnog Balkana, u kojima se iznos minimalca kreće od samo 157 eura u Albaniji do 288 eura u Crnoj Gori, propisima zajamčena najniža cijena rada na mjesečnoj razini još je manja.
Upozorenja da s minimalnom plaćom treba biti oprezan dolaze i od neovisnih ekonomista.
– Ako je visoko postavljena, minimalna plaća predstavlja barijeru zapošljavanju slabije obrazovanih ili onih bez radnog iskustva, odnosno kategorija onih koji su slabije zapošljivi. U Hrvatskoj razmjerno malo ljudi radi za minimalnu plaću, a njeno povećanje moglo bi radno-intenzivne djelatnosti dovesti u jako loš položaj – ocjenjuje Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.

Mala, ali poželjna

Bejaković dodaje i kako se u nas pogrešno vjeruje da povećanje minimalne plaće sprečava siromaštvo. Naime, većina ljudi ne živi sama, nego u zajednici s nekim, pa je i njihova stvarna računica prihoda i troškova malo drukčija. Jelčić, pak, upozorava da drvna indsutrija, dominira u slabije razvijenim dijelovima zemlje, u kojima su i troškovi života niži.
– Minimalne plaće jesu male, ali važne su za te krajeve: to se vidi i po tome što nam se još uvijek javlja više radnika nego što ima radnih mjesta – zaključuje Jelčić.


 

Boris Kunst, saborski zastupnik HDZ-a
– Zalagat ću se da se minimalna plaća tijekom mandata naše Vlade poveća na 50 posto prosječne bruto plaće. No, plaće bi trebalo prije svega rasteretiti poreza.

Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava
– Minimalna plaća mora ići gore, na razinu od 50 posto prosječne plaće. Taj cilj treba ostvariti postupno, a trebalo bi definirati i minimalnu satnicu rada.


 

Minimalne plaće kao % prosječne bruto plaće

Slovenija 51,4
Grčka 50,1
Francuska 47,8
Luksemburg 47,7
Litva 47,3
Malta 46,3
Mađarska 45,1
Belgija 44,7
Poljska 44,3
Nizozemska 43,4
Portugal 43,1
Latvija 42,1
Irska 41,6
Velika Britanija 40,1
Bugarska 39,0
Slovačka 36,9
Hrvatska 36,4
Rumunjska 35,8
Estonija 34,6
Španjolska 34,3
Češka 32,6


 

Minimalne plaće u Europi u siječnju 2015. godine (bruto iznos u eurima)

Luksmeburg 1561

Njemačka 1441

Belgija 1374

Nizozemska 1363

Francuska 1337

Irska 1238

Velika Britanija 1114

Slovenija 949

Malta 906

Španjolska 798

Grčka 764

Poljska 738

Portugal 685

Mađarska 593

Hrvatska 584

Slovačka 536

Latvija 507

Češka 502

Estonija 488

Litva 464

Rumunjska 384

Bugarska 380