VIDEO: VELIKA KONFERENCIJA EPH, HUP-A I RTL-A Vodeći gospodarstvenici i stručnjaci raspravljali o financijskoj sigurnosti

Jutarnji list Financijska sigurnost

VIDEO: Pogledajte kako je bilo na velikoj konferenciji o financijskom aspektu gospodarskog poslovanja u organizaciji EPH, HUP-a i RTL-a

Nakon niza okruglih stolova i diskusija, zatim konferencije o poduzetništvu u Splitu (22. listopada), još jedan od vrhunaca projekta dogodio se ovaj ponedjeljak, 2. studenoga u Zagrebu, na početku posljednjeg predizbornog tjedna. Riječ je o konferenciji o financijskom aspektu gospodarskog poslovanja, o čemu je uvodno govorio Franjo Luković, dugogodišnji bankar i predsjednik NO EPH. Ivo Bićanić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, dao je svojevrsnu rekapitulaciju Pravih pitanja, i dijelom upravo na toj osnovi, a kudikamo više na temelju vlastitog znanja, pokušao otkriti što se može očekivati u kratkom roku, što nova vlada može učiniti, a za što je potrebno prijeći dugi put. Atraktivnost skupa osigurali su i sudionici panela i diskusije: ministar Boris Lalovac, njegov izazivač Tomislav Ćorić, profesorica Marijana Ivanov te Igor Škrgatić iz HUP-a, Boris Galić iz Allianza i investitor Nenad Bakić.

Ovdje pogledajte kako je bilo na konferenciji:

 

Prema anketi koju je EPH proveo među članicama HUP-a, poduzetnici su itekako svjesni da je Hrvatska članica EU i od nove vlade očekuju da tome prilagodi svoju politiku.

Piše Željko Ivanković

 

U sklopu projekta Prava pitanja EPH je u suradnji s HUP-om proveo anketu među poslodavcima o tome što očekuju od nove vlade i što ona treba učiniti.  Na pitanje (7) treba li Hrvatska olakšati zapošljavanje inozemnih radnika liberalizacijom radnih dozvola gotovo dvije trećine njih odgovorilo je pozitivno.  Poduzetnici dakle smatraju da useljavanje inozemnih radnika ne ugrožava gospodarstvo nego ga, dapače – osnažuje.

Odgovori na sva pitanja su u postocima!

Pitanje broj 7: Treba li Hrvatska liberalizirati sustav radnih dozvola i olakšati zapošljavanje inozemnih radnika?

    U anketi poduzetnici su se jasno izrazili i o neposrednim zadacima buduće vlasti, onima za prvih sto pripremnih dana, te u prvoj godini mandata, predviđenoj za zaokrete. Snižavanje poreznih i drugih davanja gotovo je hitan posao (pitanje 4). Šest je puta manje poduzetnika, njih samo desetak posto, mogućnost smanjenja troškova poslovanja vidjelo u smanjivanju cijene rada. To je jasan dokaz da priliku za unapređenje uvjeta poslovanja poduzetnici ne vide u prebacivanju tereta na zaposlene. Čak pola njih je na pitanje (9) treba li povisiti minimalnu plaću odgovorilo – pozitivno! Projekt Prava pitanja dokazuje svoju početnu pretpostavku, da   su interesi gospodarstva i građana zajednički.

    Pitanje broj 4: Što Hrvatska kratkoročno mora učiniti kako bi se smanjili troškovi poslovanja?

      Pitanje broj 9: Treba li nova Vlada povisiti minimalnu plaću?

        Svaki peti poduzetnik ističe teret troškova financiranja. Iako već i vrapci na krovu znaju, a političari još ne znaju, da se to ne može izvesti bez dovođenja pod kontrolu javnih financija. Na jednoj je nedavnoj javnoj diskusiji predstavnik vodeće političke stranke vapio da očekuje „financiranje hrvatskih poduzeća pod istim uvjetima i uz iste kamatne stope po kojima se financiraju europska poduzeća“. Dok su novinari u publici prevrtali očima, ostalo je neizrečeno da je tome prepreka upravo u hrvatskoj politici, u hrvatskim javnim financijama.

        Anketa je otkrila gdje, prema mišljenju poduzetnika, leže dugoročni problemi (5). Najviše anketiranih kao glavnu prepreku poboljšanju poslovne klime ističe, redom: pravosuđe, administrativne zapreke i slabost regulacije. Javno mnijenje i sindikati beznačajan su problem, a ni upletanje politike više ne opterećuje poslovanje. I na izravno pitanje o najvažnijim reformama u dugom roku, poduzetnici najviše spominju reformu pravosuđa. Slijede unapređenje tržišta rada i obrazovanja.

        Pitanje broj 5: Koje su najvažnije reforme u dugom roku?

          Napokon, iako je javna predodžba drukčija, izgleda da hrvatski poduzetnici nisu skloni protekcionizmu. Dvije dominantne političke stranke poseban naglasak u sljedećem mandatu stavljaju na poljoprivredu (pitanje 6). Temelje za takvu politiku imaju i u nekim istraživanjima. Poljoprivreda je možda sektor u kojem, iz raznih povijesnih razloga, Hrvatska najviše zaostaje pa je najveća i mogućnost napretka, bolje rečeno sustizanja. Poduzetnici se u natpolovičnom opredjeljenju (gotovo dvije trećine) ne slaže s tom politikom. Moguće je da je riječ o neposrednom iskustvu: u poljoprivredi su, zbog klijentelističke politike, činjeni i najveći promašaji. A ako se neki sektor ima subvencionirati, poduzetnici se u većini ne slažu da se to uvjetuje brojem novootvorenih radnih mjesta.

          Pitanje broj 6: Vodeće stranke, SDP i HDZ, u svojim predizbornim programima ističu poljoprivredu kao sektor koji će najsnažnije poticati jer je najperspektivniji. Slažete li se?

            Iako je nezaposlenost (odnosno niska zaposlenost) najveći hrvatski ekonomski problem, činjenica je da su subvencije za zapošljavanje bile područje itekakvih zloupotreba (8).

            Pitanje broj 8: Slažete li se s tvrdnjom sindikata da broj sačuvanih kao i novih radnih mjesta moraju postati mjerilom za odobravanje državnih potpora poslovnim subjektima, te mjerilom učinkovitosti gospodarske politike u cjelini?

              Kratka je anketa vrlo jasno pokazala zdravi opredjeljenje hrvatskih poduzetnika u okolnostima članstva u EU. U njoj su u natpolovičnom omjeru sudjelovali poduzetnici iz područja usluga, što dobro odražava opću populaciju aktivnih poduzeća, te uglavnom predstavnici malih, ali i više od petnaest posto velikih i 25 posto srednjih poduzeća.

              Hrvatsko gospodarstvo i pripadajući mu okvir novim su okolnostima očito strukturno neprilagođeni. Iako samo članstvo u EU već predstavlja pritisak na prilagodbu, iako poduzetnici tom pritisku odgovaraju, stvar je u tome da se s procesom prilagodbe suoči i politička elita, koja reprezentira cijelo društvo.